Svjedoci smo kontinuirane progresije sportskih rezultata. Padaju stari i postavljaju se novi rekordi: nacionalni, europski, svjetski… Modificiraju se pravila sportskih igara, igre postaju dinamičnije, a sportaši brži, jači, eksplozivniji, izdržljiviji. Napori kojima se sportaši izlažu tijekom treninga i natjecanja vrlo su veliki i prosječnom čovjeku gotovo nezamislivi. Vrhunski sport se u potpunosti profesionalizirao, a samim tim vrhunskim sportašima gotovo da i ne ostaje vremena za bavljenje drugim aktivnostima. Treninzi, odmor, i natjecanje dio su svakodnevne rutine. Kako bi mogli pratiti trendove visokih rezultata i normi sportaši moraju trenirati sve više i teže. Gotovo da nema ozbiljnog sportaša koji jedan dio svojih treninga ne obavlja u fitnessu (teretani). Usprkos tome pojedini sportaši nižih rangova, odnosno njihovi treneri izbjegavaju teretanu zbog razno raznih predrasuda, manjka znanja i informiranosti ili nedostatka materijalnih sredstava.
Treba znati da su treninzi u fitnessu za sportaše od odlučujućeg značaja, poglavito u periodu tzv. bazičnih priprema kojih je cilj što bolje pripremiti sportaše za nadolazeće natjecateljsko razdoblje. U tom smislu trenirajući u fitnesu ravnomjerno se jačaju sve mišićne regije s temeljnim ciljem prevencije ozljeda u predstojećem trenažnim i natjecateljskim ciklusima. Ravnomjerno utrenirano mišićje koje anulira tzv. nesrazmjer snage mišićne snage od ključne je važnosti za prevenciju od ozljeda mišićno-zglobnog aparata. Nadalje tehnologija vježbanja u fitnesu podrazumijeva vježbanje s opterećenjem koje se pokazalo najboljim kad je u pitanju razvoj nekih dimenzija snage, a o važnosti u bilo kojoj sportskoj grani ne treba puno govoriti. U fitnesu se mogu razvijati i izdržljivost, gibljivost, i ine sposobnosti koje određuju kondicijski status sportaša.
Tehnologija treninga napreduje iz dana u dan, a ciljevi koje današnji sport postavlja pred ekipe i individualce neuhvatljivi su bez pomnog planiranja i programiranja treninga, kojeg neizostavno čini i trening u fitnessu.